Skip to main content

Projekt ”Odmor od skrbi”

Partneri

Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s
posebnim potrebama „Poseban prijatelj” Dubrovnik,

Udruga roditelja djece s posebnim potrebama „Cvitić” Vela Luka,

Centar za rehabilitaciju Josipovac, Mlini.

Projekt sufinancira Europska unija, kroz Europski socijalni fond plus, putem Programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“, u okviru instrumenta „Inovativne socijalne usluge – odmor od skrbi (pilot projekt)“, u 99,99% iznosu od 133.542,33 EUR. Provedba projekta započela je 16.4.2025. i trajat će 18 mjeseci.

Sadržaj ove Web stranice isključiva je odgovornost Udruge „Poseban prijatelj“ Dubrovnik.

NATJEČAJ ZA ZAPOŠLJAVANJE

Njegovatelj/ica za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom

Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama ”Poseban prijatelj”

Naziv radnog mjesta: 2519318-2737010
Opis posla: Njegovatelj/ica za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom

Status:
Ključne odgovornosti:

Pružanje svakodnevne podrške: pomoć pri osobnoj higijeni (kupanje, odijevanje, brijanje), hranjenju i uzimanju lijekova.

Asistencija u mobilnosti: pomoć pri kretanju, transferima (iz kreveta u invalidska kolica i obrnuto) te pratnja pri šetnjama ili odlascima na terapije. Organizacija slobodnog vremena: osmišljavanje i provođenje aktivnosti koje potiču socijalnu interakciju.

Novi:
Dubrovnik
22.09.2025.

Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja:

  • u Dubrovačko neretvanskoj županiji – 181 osoba,
  • u Dubrovniku – 63 osobe,
  • na Korčuli – 31 osoba.

Kronične tjelesne ili psihičke poteškoće i visoka razina stresa!

Stres povezan sa:

  • zdravljem djeteta,
  • prirodom odgovornosti njegovatelja,
  • izvorima financija,
  • dostupnim uslugama,
  • nedostatni sustav podrške.

Zaštitni čimbenici za obitelji koje skrbe o djeci s teškoćama

U procesu pružanja podrške obiteljima koje se svakodnevno suočavaju s izazovima skrbi o djetetu s teškoćama, ključnu ulogu imaju zaštitni čimbenici koji mogu značajno ublažiti stres i doprinijeti psihološkoj stabilnosti. Među najvažnijima su razumijevanje i podrška okoline, kvalitetna profesionalna briga te korištenje učinkovitih strategija suočavanja sa stresom. Kombinacija ovih elemenata može značajno poboljšati kvalitetu života skrbnika i cijele obitelji.

Rezultati istraživanja o stanju i potrebama roditelja

Tijekom razvoja projekta, Udruga je provela istraživanje među roditeljima djece s teškoćama kako bi bolje razumjela njihovo svakodnevno iskustvo i izazove s kojima se susreću. Među najizraženijim problemima ističe se kronični manjak vremena za sebe te snažan doživljaj podređenosti vlastitog života potrebama osobe o kojoj skrbe. Taj osjećaj često dovodi do emocionalne iscrpljenosti i smanjenog osjećaja osobne slobode.

Roditelji često ostaju bez adekvatnog savjetovanja i psihološke podrške. Posebno nedostaje pomoć u jačanju roditeljskih vještina, razvijanju učinkovitih strategija suočavanja sa stresom te prevenciji emocionalnih poremećaja poput depresije.

Nedostupne usluge i emocionalna iscrpljenost

U mnogim lokalnim sredinama primjetan je izostanak zdravstvenih usluga koje bi trebale biti dostupne unutar zajednice. Posljedično, roditelji se suočavaju s kontinuiranom napetošću, zabrinutošću i osjećajem emocionalne istrošenosti.

Dodatni izazov predstavlja nedostatak tzv. instrumentalne podrške – većina roditelja navodi da nikada ili vrlo rijetko ima na raspolaganju osobu koja bi im mogla pričuvati dijete u slučaju da trebaju obaviti osobne ili obiteljske obveze. To dodatno otežava njihovu svakodnevicu i smanjuje mogućnost predaha.

Odnos stručnjaka i društvena percepcija

Posebno zabrinjava nedostatak poštovanja i razumijevanja od strane stručnjaka. Roditelji očekuju više empatije, bolju komunikaciju i suradnički odnos sa stručnim osobama uključenima u podršku djetetu. Neispunjavanje tih očekivanja dodatno otežava njihovo iskustvo.

Na razini šire zajednice prisutan je manjak razumijevanja od strane društva, što doprinosi osjećaju izoliranosti i stigmatizacije.

Koordinacija intervencija i balans obiteljskih potreba

Roditelji se svakodnevno suočavaju s izazovima koordinacije brojnih, često međusobno nepovezanih medicinskih, edukacijskih i razvojnih intervencija. Istovremeno pokušavaju balansirati ostale obiteljske potrebe, što zahtijeva iznimnu organizaciju, strpljenje i psihološku otpornost.

Ciljevi projekta:

  • pomoći njegovateljima u suočavanju sa stresom, fizičkim i mentalnim naporima,
    prevenirati burn-out,
  • omogućiti im prijenos pozitivnog utjecaja projekta na cijelu obitelj
  • pokazati podržavajuće kapacitete lokalne zajednice te utjecati na podršku razvoju društvenih zajednica,
  • uključiti odmor od skrbi u strategiju prevencije institucionalizacije,
  • povećati kvalitetu života ovisnih članova kućanstva, uz poseban naglasak na
    njihove mogućnosti, a ne njihove poteškoće, invaliditet i nemogućnosti.

Primarne potrebe:

  • izgradnja povjerenja prema stručnjacima, volonterima i ustanovi socijalne skrbi
    koja bi pružila socijalne usluge djeci s teškoćama u razvoju i/ili osobama s
    invaliditetom,
  • uspostavljanje povjerenja prema osobi koja bi ih mogla zamijeniti u vremenu
    njihovog odmora od skrbi,
  • osigurati unaprijed postavljene preduvjete: dovoljno dugačak period upoznavanja
    s osobama koje će u domu zamijeniti roditelja njegovatelja, odnosno njegovatelja;
    stjecanje uzajamnog povjerenja:

Koristi:

  1. Poboljšana ravnoteža između posla i privatnog života

  2. Prevencija depresije – pomoć u skrbi može spriječiti dugotrajne emocionalne posljedice

  3. Povećana produktivnost skrbnika u svakodnevnom životu

  4. Zdravlje obitelji – kvaliteta odnosa unutar obitelji može se poboljšati

  5. Učenje novih vještina – tehnike i alati za bolju skrb

  6. Pomoć u kriznim situacijama – hitna pomoć u trenucima kada im je najpotrebnija

  7. Razvoj mreže podrške – mogu izgraditi mrežu podrške s drugim skrbnicima i stručnjacima

  8. Samostalnost osoba o kojima se brine – profesionalna skrb omogućuje ovisnim osobama da razvijaju samostalnost

  9. Dugoročna održivost skrbi – dugoročno održavanje skrbi za svoje voljene bez iscrpljivanja vlastitih resursa

  10. Smanjenje stresa – odmor pomaže da se emocionalno i fizički oporave

  11. Očuvanje mentalnog zdravlja – redoviti odmor može spriječiti izgaranje

  12. Povećanje kvalitete skrbi – kvalitetnija skrb nakon odmora

  13. Poboljšanje fizičkog zdravlja – manje opterećenja, manja fizička iscrpljenost i manji rizik od bolesti

  14. Bolji odnosi – izgradnja boljih odnosa s onima o kojima se brinu

  15. Osobni razvoj – mogućnost da se skrbnici posvete svojim interesima i hobijima

  16. Socijalizacija – povezivanje s drugim ljudima u sličnim situacijama

  17. Fleksibilnost u organizaciji vremena – omogućujući skrbnicima da se usredotoče i na druge aspekte svog života

  18. Profesionalna podrška – stručna pomoć i podrška koja se nudi kroz različite usluge

Odmor od skrbi kojeg zaslužujemo

– podrška zajednice kojoj pripadamo

Projekt je osmišljen kako bi pružio predah obiteljima koje svakodnevno skrbe o osobama s invaliditetom i drugim ovisnim članovima zajednice. Fokus je na jačanju psihosocijalne podrške, povezivanju kroz zajedničke aktivnosti te omogućavanju trenutaka predaha uz osiguranu skrb.

Korisnici programa

U program je uključeno ukupno 20 korisnika:
– 13 iz Dubrovnika
– 8 iz Vele Luke
– 3 osobe o kojima se skrbi, koje zbog težine stanja ne mogu napustiti svoj dom

Program aktivnosti

Tijekom trajanja programa provedene su brojne aktivnosti usmjerene na dobrobit i osnaživanje obitelji:

  • Kreativne i terapijske radionice za djecu i odrasle osobe s invaliditetom (DTR i OSI), paralelno s psihosocijalnim radionicama za roditelje njegovatelje i skrbnike koje je vodio psiholog.

  • Organizirano slobodno vrijeme za skrbnike, uključujući odlaske frizeru, kozmetičaru i slične aktivnosti, uz osiguranu skrb za ovisne osobe u tom razdoblju.

  • Tri jednodnevna zajednička izleta koji su omogućili povezivanje korisnika i trenutke opuštanja u prirodnom okruženju.

  • Suradnja s Medicinskom školom, čiji su učenici sudjelovali u aktivnostima kroz stručnu praksu.

  • Suradnja s Udrugom žena poduzetnica, koja je podržala program kroz zajedničke radionice i mentoriranje.